Platforma KAoperativa u karlovačkoj Knjižnici za mlade organizirala je javnu raspravu Strategija kulturnog razvoja Grada Karlovca i trenutno stanje – do kud smo stigli. Na tribini su sudjelovati pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Andreja Navijalić, ravnatelj Gradskog kazališta Zorin dom Srećko Šestan i koordinator mreže Kaoperativa Domagoj Šavor. Raspravu je moderirao Marin Bakić. Rasprava je organizirana uz potporu zaklade Kultura nova.

Gradska strategija razvoja kulture usvojena je 2014. godine, a tribinom se željelo propitati u kojoj mjeri se pokazala uspješnom. Pročelnica Navijalić od pet ciljeva izdvojila je povezivanje i umrežavanje: “Umrežavanja je nužnost i to ustanova u kulturi, Grada i udruga. Čini mi se da je suradnja kvalitetnija, a u pisanju Strategije sudjelovali su svi lokalni dionici. Mislim da se dobar dio Strategije ispunjen: napravljen je UPU, kupljen je Edison, otvoren je restoran na Starom gradu, uređuje se muzej Domovinskog rata. Na jesen će se raditi evaluacija ali ova strategija je dobar početak za daljnji rad.” Napomenula je da je uglavnom zadovoljna dosadašnjom provedbom.

Domagoj Šavor vratio se u 2013. godinu kad je Kaoperativa počela s radom, u vrijeme izrade nacrta Strategije: “Kaoperativa je vrlo opsežno komentirala nacrt Strategije i dala konstruktivne prijedloge, ponajviše na nerazrađen raspored mjera i aktivnosti, koji uglavnom nisu prihvaćeni. Za praćenje Strategije nedostaje prava i kvalitetna operacionalizacija pa KAoperativa predlaže da se Strategija konkretizira u odnosu na stanje unazad tri godine.” Što se tiče umrežavanja, ne može se reći da su ostvarena partnerstva nego zajedničko djelovanje: “Umrežavanje je ovdje zamišljeno kroz formalizirani klaster što nije ispunjeno. Važno je da svi skupa zajednički donosimo odluke. Nezavisna kultura se iz pozicije gradskih struktura može gledati kao marginalna no zauzima važan dio gradske kulturne ponude.”

“Sudjelovao sam u pripremi i organiziranju izrade strategije. Što se tiče odluka, najjednostavnije i najbrže to ide u kratkim direktnim razgovorima. Podrazumijeva se da se zajedno radi. Kad sam došao u Karlovac, Zorin dom sam preuzeo u teškom stanju, a u to vrijeme i gradski Muzej je radio da se uspostavi muzej Domovinskog rata, Gradska knjižnica je bila u problemima. Mislim da je ovaj dokument dobar, osobito ako ga usporedimo sa strategijama drugih gradova, primjerice grada Rijeke čija je kulturna strategija neprovodiva. Iskreno, strah me je da projekt Europske prijestolnice kulture u Rijeci bude blamaža., kaže Srećko Šestan o svom udjelu u izradi strategije.

Financiranje troškova udruga nezavisne kulture iz gradskog proračuna pojasnio je Domagoj Šavor: “Tek nekoliko udruga iz gradskog proračuna dobiva manja insitucionalna sredstva s kojima pokrivaju dio plaća i hladnog pogona. Većina udruga svoje institucionalne troškove, plaće i hladni pogon, pokriva od sredstava različitih donatora. Za primjer je da mala scena Hrvatskog doma od grada Karlovca godišnje dobiva 30.000 kuna. Osim toga, ne mogu reći da je zamjetno povećanje sredstava za programe nezavisne kulture i kulture uopće. Postoji velika neravnoteža između financiranja udruga i institucija – ustanove su financirane kroz zakonsku regulativu dok u Hrvatskoj imamo tek jednu hibridnu ustanovu i za takvo financiranje mora se napraviti model potpora od strane lokalnih vlasti. Što se tiče dodatnih financiranja, postoji suradnja oko organiziranja programa Dana grada gdje udruge sudjeluju sa svojim programima.

Pročelnica Navijalić dala je svoje mišljenje o mogućnosti da KAoperativa, odnosno Hrvatski dom postane ustanova u kulturi: “Trenutno ne postoji mogućnost za to ali postoji suradnja da KAoperativa i Grad Karlovac prijave partnerski projekt na natječaj Ministarstva kulture za projekt društveno kulturnog centra Hrvatski dom. Nadamo se da će ta prijava ići u partnerstvu jer mislim da je KAoperativa dobra platforma.”

O izradi akcijskog plana odnosno operacionalizacije Strategije kulturnog razvoja govorio je ravnatelj Zorin doma: “Meni nije potreban poseban akcijski plan. Za sastavljanje programa Zorin doma vodim se planom i programom koji se temelji na kulturnoj strategiji, a odobrenim od gradskog Vijeća.

Ravnateljica Gradske knjižnice Jasmina Milovčić spomenula je kako je knjižnica otvorena za sve programe i sudjeluje u provedbi strategije. Kritike na uvođenje naplata za nekomercijalne programe namijenjene široj javnosti pokušala je argumentirati razlikom u visini iznosa najma u komercijalnim prostorima i drugim ustanovama što je izazvalo raspravu opravdanosti obzirom da se radi o ustanovi namijenjenoj upravo građanima. Zbog ove prakse dio predviđenih programa se više ne provodi u nekima od prostora s kojima knjižnica upravlja.

VREDNOVANJE STRATEGIJE

“Do godine će biti napravljena evaluacija strategije. Kad se naša Strategija usporedi s drugim gradovima vidjet će te koliko je ovdje napravljeno. Sve češće i češće lideri nezavisne scene u drugim gradovima uzimaju Karlovac i suradnju s ustanovama i Gradom kao dobar primjer no da se to bolje vidi nedostaje nam medijska prodornost,” prokomentirao je Srećko Šestan percepciju kulture u Karlovcu od strane kolega iz drugih gradova.

Kako bi se stanje unaprijedilo prijedlog je dao profesor Boris Morsan: “Spomenuto je umrežavanje, povezivanje, operativni plan i upravljanje. Karlovac ima potencijal, ali Karlovcu nedostaje koncepcija razvoja. Sve je u fragmentima koje je potrebno povezati. Točkasto rješavanje nije rješenje, potrebno je povezati kulturnu strategiju, strategiju razvoja turizma i revitalizaciju Zvijezde. Bez koncepcije se može ništa napraviti!”

Postavilo se i nezaobilazno pitanje kupovine zgrade kina Edison te je li na taj način otklonjena izgradnja multipleksa na što je odgovorila pročelnica Navijalić: “Edison se priprema za uređenje, dok su multipleksi vezani za privatni kapital. Edison će biti suremeno kino namijenjeno za umjetničku i komercijalnu produkciju.”

Domagoj Šavor vratio se na pitanje korištenja i evaluacije Strategije: “Strategija se uzima kako i kad kome odgovara: ne postoji kulturni kalendar i koordiniranje programa da se istovremeno ne događaju programi; nemamo predviđeni e-portal za kulturu mada u gradu postoje primjeri kako se na jednom mjestu objedinjavaju sve informacije i kako se to zajednički organizira, što je s otvaranjem know-how centra za kulturu i napredovanje u kulturi.

Nepostojanje kulturnog kalendara komentirala je i Vera Mitrović Vrbanac iz Studija 23: “Nije se puno napravilo s kalendarom. Puno je programa i za očekivanje je da će se neki preklapati no zbog boljeg planiranja potrebno je znati kad se što događa. Osim toga priča se o kulturi i turizmu: turizam nije posao “kulturnjaka” nego ljudi i ustanova koji bi trebali znati kako kulturu povezati s turizmom. Turistička zajednica bi trebala brinuti da se turistima približi kulturna ponuda. Karlovčani rade program zbog sebe i to treba predstaviti i povezati s turističkom ponudom.”

Kulturnu ponudu kao segment opće prepoznatljivosti grada prokomentirao je kustos Igor Čulig: “U svijetu trenutno postoji 175 bienala. Zajednice artikuliraju kulturu da budu relevantne i prepoznate i na međunarodnoj sceni. Karlovac sa svojim potencijalima i ponudom bi trebao postati regionalno važan.”

Skepsu s provodbom gradskih strategija izražava građanski aktivist, matematičar Dražen Cukina: “Skeptičan sam prema svim strategijama i planovima na dugi rok zato što se pozicija u Karlovcu mijenja. Govori se o programima za mlade, a činjenica je da ovaj grad ima sve manje mladih. Stanovnika je sve manje pa bi se i strategija kulture trebala umrežiti s drugim strategijama. Za informaciju u 2015. godini broj novorođenih pao je na četiri stotine, osamstopodeset umrlih, dok se tristo građana odselilo u inozemstvo.”

Moderator rasprave Bakić je na kraju prokomentirao kako se unatoč brojnosti, velikom utjecaju i sudjelovanju Srba u životu grada u poglavljima koja govore o osobama i baštini ne spominju znameniti srpski intelektualci, sakralne i druge vrijednosti i doprinosi koje čine važan dio povijesti grada. Odnos svih strategija, pa tako i kulturne, prema manjinama i poticanje multikulturalnosti jedna je od temeljnih vrijednosti Europske unije.

Za kraj je Domagoj Šavor ispred KAoperative naglasio da će mreža nastaviti s praćenjem provedbe Strategije kulturnog razvoja strane dok je pročelnica Navijalić najavila kako se evaluacija sprema za jesen ove godine.

Za zaključiti je kako su sljedeći koraci nakon najavljene evaluacije provedenog, koja će biti pravovremeno najavljena i pripremljena, odrediti aktivnosti za idući period. Kako bi se izbjeglo slobodno interpretiranje ciljeva, projekata i rokova provedbe potrebno je napraviti kvalitetnu operacionalizaciju strategije koja će uključivati sve potrebne i uobičajene stavke.

Više informacija o raspravi kao i drugim aktivnostima mreže i saveza KAoperativa možete dobiti na email kaoperativa@gmail.com ili na telefon 091/6145880..